www.dugineobitelji.com/...vatskoj-pokusalo-je-samoubojstvo/

75% ispitanih osoba doživjelo je diskriminaciju, 65% osoba boji se diskriminacije od strane bolničkog osoblja, 25% su žrtve fizičkih napada te za 13% osoba nitko ne zna za njihovu seksualnu orijentaciju.

Podaci su to prvog istraživanja o mentalnom zdravlju neheteroseksualnih osoba u Hrvatskoj kojeg je provela Udruga Dugine obitelji s istraživačicama psihologinjama Mirtom Blažev, Mateom Popov i Paolom Laginjom uz pomoć Klare Juranović i Leonarde Lončarić, a koje je predstavljeno u utorak 7. ožujka u Knjižnici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu.

Prvo je to istraživanje ovakve vrste, koje je obuhvatilo najveći broj LGBTIQ osoba na našim prostorima, provedeno na preko 1600 ispitanika i ispitanica.

– Ovi podaci nam jasno govore da se neheteroseksualne osobe u našem društvu ne osjećaju sigurno, jednakopravno, uvaženo i zaštićeno. Ne treba nas onda ni čuditi da istraživanje ukazuje na različite poteškoće s mentalnim zdravljem u toj populaciji – rekla je psihologinja i jedna od istraživačica, Matea Popov.

Strana istraživanja pokazuju da su LGBTIQ osobe 2 do 10 puta sklonije tijekom života imati poteškoće s mentalnim zdravljem, posebice s anksioznošću, depresijom i ovisnostima te su stope suicida u toj populaciji višestruko veće. Budući da u Hrvatskoj do sada nije nikada rađeno istraživanje o mentalnom zdravlju, niti o manjinskom stresu kojemu su LGBTIQ osobe izložene, ovim istraživanjem željele su, kaže, razumijeti ulogu doživljaja manjinskog stresa u psihološkoj dobrobiti neheteroseksualnih osoba te utvrditi razinu mentalnog zdravlja i zadovoljstva životom unutar te populacije u Hrvatskoj.

Istraživanjem su dobiveni zabrinjavajući podaci, a vezani su prvenstveno uz vanjske čimbenike diskriminacije i nasilja.

Posebno zabrinjavajući podatak, kažu istraživačice, jest da je više od 15% ispitanih osoba pokušalo samoubojstvo barem jednom, dok je 73% osoba imalo suicidalne misli.

Manjinski stres tako je povezan s većom količinom depresije, anksioznosti, stresa te lošijom emocionalnom, psihološkom i socijalnom dobrobiti te nižom kvalitetom života te znatno utječe na sve aspekte mentalnog zdravlja LGBTIQ osoba.

– S obzirom da druga istraživanja pokazuju da oko 10% svjetske populacije čine LGBTIQ osobe, i taj podatak možemo preslikati i na hrvatsku populaciju, ovi podaci pokazuju da je to dio našeg društva koji je iznimno ranjiv u vidu mentalnog zdravlja te da bi stoga bilo potrebno omogućiti veće kapacitete za brigu o mentalnom zdravlju upravo toj ranjivoj populaciji – kaže Popov.

Plan i želja istraživačkog tima je da ovi podaci posluže svima koji se na bilo koji način bave LGBTIQ osobama i istraživanjima vezanima uz tu tematiku. Na ovom, prvom predstavljanju u zagrebačkoj Knjižnici Bogdana Ogrizovića prikazani su preliminarni podaci, te istraživački tim planira u narednom razdoblju objaviti detaljnije podatke iz istraživanja i znanstvene radove.

– Neizmjerno je važno da u moru pogrešnih podataka te namjerno i politički manipuliranih izvrnutih teza, imamo znanstveno provjerene činjenice te da njima baratamo kada pričamo o LGBTIQ tematici – kaže.

S obzirom da je istraživanje ispitivalo utjecaj seksualne orijentacije na mentalno zdravlje i manjinski stres, jedan od planova istraživačkog tima je u idućim istraživanjima ispitati utjecaj i rodnog identiteta na mentalno zdravlje te manjinski stres.

– Smatramo da su transrodne osobe višestruko društveno ugroženo te da je od iznimne važnosti da imamo i te podatke. Također, nadamo se ovo istraživanje ponoviti za nekoliko godina kako bismo vidjeli eventualne promjene – zaključila je Popov.